15. oktobra 2020. godine, uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna, održana je online diskusija “BiH je u Evropi, a kada će u Evropsku uniju?”, o procesu evropskih integracija BiH iz ugla civilnog društva i ženskih perspektiva. U diskusiji su učestvovali_e predstavnici_e ambasada, državnih institucija, političkih organizacija, akademskih ustanova, te civilnog društva.
U uvodu u diskusiju, direktorica „Prava za sve“ Diana Šehić ukazala je na važnost momenta u kojem se održava skup,upravo nakon objavljivanja novog Izvještaja o napretku BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podsjetila je da „Prava za sve“ intenzivno prate proces evropskih integracija, analiziraju ostvareni napredak, te izrađuju komentare i preporuke koje zagovaraju prema domaćim institucijama i Evropskoj uniji
“Promocija i postizanje rodne ravnopravnosti je među ciljevima EU i potrebno je u praksi provesti sve ono što se usvoji u procesu reformi.”, izjavio je Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u BiH. Naglasio je kako su žene neravnopravno zastupljene u svim sferama života, od politike, preko javnog života, odlučivanja pa do ekonomije.
Pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije BiH Darija Ramljak je u svom izlaganju naglasila visoki postotak žena u Direkciji, te je pohvalila inicijativu civilnog sektora da se ponovo pokrene diskusija o procesu evropskih integracija. Ramljak je istakla i kako se dosta stvari dešava po pitanju EU-integracija i u cilju ispunjavanju 14 prioriteta koje su pred vlasti u BiH postavljeni u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić istakao je kako se o BiH iz perspektive Berlina gdje on radi, govori malo i često neprirodno negativno. Iz njegove perspektive, najveći izazov u BiH jeste utvrđivanje javnog interesa, budući da je proces donošenja odluka od javnog interesa u paralizi i da se donose odluke koje su u interesu političih elita ili krugova povezanih s njima. „Potrebno je napraviti strukturu koja će primorati političare da je saslušaju,“ naglasio je Ćerimagić. U toj strukturi važnu ulogu moraju imati i žene jer praksa iz zemalja koje su zabilježile uspjeh u reformama uči da su žene ključni element napretka, u dobrom mjeri zbog toga što nemaju koruptivnu zaleđinu.
Doc. dr. Midhat Izmirlija sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu podvukao je kako struktura koja bi artikulisala javni interes mora biti prenesena u institucionalni okvir. Po njemu, Izvještaji Evropske komisije sve više stavljaju fokus na osiguranje institucionalnog okvira i ne može se samo usvojiti evropsku pravnu stečevinu nego je potrebno dosegnuti standarde i vrijednosti EU. „Standarde će biti teško dosegnuti bez funkcionalnog institucionalnog okvira za ostvarenje prava“, kazao je Izmirlija.
Amila Žero iz Ženske zagovaračke grupe je primijetila kako program reformi sa aspekta ženskih prava zanemaruje rodnu ravnopravnost i u analizi i u prijedlogu mjera. „Tužno je što se mladi i žene, kojih je u strukturi društva više od muškaraca, ubrajaju u ranjive kategorije“, izjavila je Žero. Ona je dodala i da će se mladi izboriti za svoje prilike i neće dozvoliti da budu otjerani iz zemlje.
Odgovarajući na pitanje da li će nakon ove diskusije uslijediti follow-up aktivnosti, Gianluca Vannini je rekao kako će se održavati konsultacije sa organizacijama civilnog društva i kako postoje podkomiteti za svaki segment pravne stečevine EU, koji će osim komunikacije sa institucijama države imati i konsultacije sa civilnim sektorom da bi se poredali prioriteti i predložila rješenja.
Obraćajući se učesnicima na kraju, direktorica organizacije „Prava za sve“ Diana Šehić je naglasila kako je potrebno da se otvore razgovori o ulozi organizacija civilnog društva u procesu evropskih integracija, te da postoje organizacije koje imaju šta da kažu u tom procesu i o tom procesu.
